• image
  • image
  • image

Vaše slike, tekstove, izveštaje i najave šaljite na adresu elektronske pošte: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Autor: JOVAN ĐOKIĆ

 

K A T A L O G    P L A N I N A   S R B I J E

UVOD

 

Cilj Kataloga planina Srbije je da planinare upozna sa nazivima svih naših planina i najviših vrhova na njima i da u okviru godišnjih aktivnosti inicira planski obilazak svake od njih.

Katalog je namenjen svim planinarima, posebno novim članovima planinarskih organizacija, koje interesuju planine i planinarenje.

Planine Srbije podeljene su u sedam regiona::

•  Centralna Srbija;

•  Zapadna Srbija;

•  Severna Srbija;

•  Istočna Srbija;

•  Južna Srbija;

•  Jugoistočna Srbija;

•  Kosovo i Metohija .

 

Katalog je u obliku tabele, gde su u redovima dati podaci: šifra planine, naziv planine i najvišeg vrha na njoj, visina najvišeg vrha i oznaka lista topografske karte razmera 1:50.000 na kojem se nalazi najviši vrh planine.

Pre tabele data su objašnjenja nekih geografskih pojmova (apsolutna i relativna visina), ukratko je opisan reljef, planinski sistemi i vrste planina i dati kartografski izvori korišćeni za izradu kataloga.

Zahvaljujem se Zoranu Nikoliću na recenziji i reljefnoj karti na kojoj su date nove visine planina.

POJAM I PODELA PLANINA

 

Planina je složeno uzvišenje koje se izdiže iznad okolnog zemljišta, a njeni vhovi su iznad 500 metara nadmorske visine.

Apsolutna (nadmorska) visina tačke je vertikalno rastojanje između srednjeg nivoa mora (nulte nivoske površi) i same tačke na fizičkoj površi Zemlje.

Relativna visina predstavlja razliku apsolutnih (nadmorskih) visina dveju tačaka na fizičkoj površi Zemlje, odnosno RV = H1–H2. Izražava se u metrima.

Relativna visina se često koristi u planinarstvu npr. za sračunavanje savladanih uspona i silazaka prilikom planinarskih akcija (u praksi se očitavanje nadmorskih visina vrši sa topografskih karata krupnijih razmera (1:100 000, 1:50 000 i 1: 25 000).

 

 

Prema apsolutnim visinama do kojih dosežu planinski vrhovi planinsko zemljište se deli na:

•  Nisko planinsko zemljište (niske planine) koje obuhvata predele čije se apsolutne visine kreću od 500 do 1.000 m, sa preovlađujućim nagibima strana od 10 do 15 stepeni;

•  Srednje planinsko zemljište (planine srednje visine) koje obuhvata predele na kojima planinski vrhovi dosežu od 1.000 m do 2.000 m apsolutne visine, a preovlađuju nagibi strana od 15 do 20 stepeni;

•  Visoko planinsko zemljište (visoke planine) obuhvata predele čiji najviši vrhovi idu preko 2.000 m nadmorske visine, a preovlađujući su nagibi strana veći od 20 stepeni.

 

Reljef i planinski sistemi u Srbiji

 

Reljef Srbije obuhvata dve osnovne oblasti: nizijsku i planinsku. Nizijska se prostire od severne granice do gornje granice pritoka reke Save i Dunava.

U Srbiji ima više planinskih sistema, a to su: karpatski, balkanskei, rodopski, dinarski i šarsko-pindski.

Planine panonske nizije su ostacii starog panonskog kopna u panonskom moru, a to su: Fruška gora i Vršačke planine.

Karpatski planinski sistem samo jednim malim delom zahvata našu zemlju. Proteže se uz Đerdap sa Karpata u pravcu juga preko planina: Deli Jovan, Veliki krš, Homoljske planine, Kučaj i Rtanj.

Balkanski planinski sitem prostire se pravcem od zapada na istok, od reke Velike Morave do Crnog mora. Na severu se graniči Karpatima, a na jugu Rodopima. Ovom planinakom sitemu pripadaju planine: Ozren, Devica, Svrljiške planine, Suva planina i Stara planiina.

Rodopski planinski sistem proteže se od zapadne Srbije, preko Crne Gore, Centralne i Južne Srbije. U ovaj sistem, pored ostalih, spadaju : Avala, Kosmaj, Bukulja, Rudnik, Kopaonik i dr.

Dinarski planinski sistem prostire se od Istočne Bosne, preko Durmitora, Sinjajevine, Komova, Prokletija i planina na Kosovu i Metohiji.

Šarsko-pindski pl. sistem nastavlja se na Dinarski : Šar planina, Korab i ostale uz Albansku granicu na jug.

 

 

Šifra

Naziv planine (najviši vrh)

Nadm. vis. u m

Oznaka

TK 1:50 000

 

1

CENTRALNA SRBIJA – ŠUMADIJA

 

 

101

Avala

506

430/1

102

Kosmaj

626

480/1

103

Bukulja

696

480/1

104

Venčac

659

480/1

105

Rudnik (Cvijićev vrh)

1132

480/3

106

Ježevac (Crni vrh)

902

480/3

107

Crni vrh (zapadno od Jagodine)

707

481/1

108

Vujan (Veliki Vujan)

855

529/2

109

Kotlenik (Veliki vrh)

749

530/1

110

Gledićke pl. ( Samar )

922

530/2

111

Juhor (Veliki Vetren)

775

531/2

 

2

ZAPADNA SRBIJA

 

 

201

Cer (Šančine)

687

427/4,428/3

202

Gučevo, Crni vrh

779

477/1

203

Boranja, Crni vrh

856

477/1,2

204

Jagodnja, Košutnja stopa

939

477/1,2

205

Sokolske pl. (Rožanj)

973

477/2

206

Bobija (Tornička bobija)

1272

478/3

207

Povlen (M. Povlen)

1347

478/3

208

Maljen (Kraljev sto)

1103

479/3

209

Suvobor ( Suvobor)

866

479/3,4

210

Tara (Zborište)

1544

527/2,528/2

211

Gajeva pl. ( Timor )

1280

527/4

212

Javorje (Ober)

1486

527/4

213

Bič (Golet)

1386

527/4

214

Jelova gora (Grad)

1022

528/2

215

Zlatibor (Tornik)

1496

528/1,3

216

Murtenica (Brijač)

1480

528/4

217

Kablar

889

529/1

218

Ovčar

985

529/1

219

Krstac

699

529/1

220

Blagaja, Ravni krš

844

529/1

221

Jelica (Crna stena)

929

529/2

222

Golubac (Stanojev vrh)

733

529/2

223

Čemernica (Mučanj)

1532

529/3

224

Troglav (Kom)

1178

529/4

225

Čemerno (Smrdljuč)

1581

529/4

226

Pobijenik (Borak)

1423

578/1

227

Zlatar ( V. Kršova)

1626

578/1,2

228

Ravna Gora

1496

578/1

229

Jadovnik

1732

578/2

230

Ozren (Kamarićta)

1641

578/4

231

Giljeva (Jelenak)

1617

578/4

232

Javor (Vasilin vrh)

1519

579/1

233

Radočelo (Krivača)

1643

579/2

234

Golija (Jankov kamen)

1833

579/2

235

Velika Ninaja (Homer)

1462

579/3

236

Jorut (Markov vrh)

1428

579/3

237

Hum (Gradina)

1502

579/3

238

Rogozna (Crni vrh)

1479

580/3

 

3

SEVERNA SRBIJA

 

 

301

Fruška Gora (Crveni Čot)

538

377,378

3 02

Vršačka brda, Gudurički vrh

639

381

 

4

ISTOČNA SRBIJA

 

 

401

Šomrda

803

432/4

402

Miroč (V. Štrbac)

768

433/4

403

Homoljske planine (V. Štubej)

94o

482/1

404

Beljanica

1339

482/3

405

Kučajske planine (V. Tresta)

1284

482/4

406

Liškovac (Veliki Liškovac)

803

483/1

407

Veliki Greben (Crni vrh)

656

483/2

408

Mali Krš (Gavran)

929

483/2

409

Veliki Krš (Veliki krš)

1148

483/3

410

Goli krš (Stol)

1155

483/3

411

Deli Jovan (Crni vrh)

1137

483/3

412

Baba

657

532/1

413

Samanjac

852

532/1

414

Malinik

1158

532/2

415

Rtanj (Šiljak)

1565

532/2

416

Rožanj

897

532/3

417

Bukovik

894

532/3

418

Ozren (Leskovik)

1174

532/4

419

Devica (Čapljinac)

1187

532/4

420

Bukovo (V. Ježevica)

709

533/1

421

Tupižnica (Glogovački vrh)

1160

533/3

422

Slemen

1099

533/3

423

Tresibaba (Čuker)

826

583/2

424

Svrljiške planine (Zeleni vrh)

1334

583/2

425

Stara pl. (Mixor)

2168

584/1

 

5

JUŽNA SRBIJA

 

 

501

Stolovi

1375

530/3

502

Studena pl. (Kavgalija)

1355

530/4

503

Goč (LJukten)

1216

530/4

504

Ravna pl.

1542

530/4

505

Željin

1784

580/2

506

Kopaonik (Pančićev vrh)

2016

580/2

507

Lepa gora (Crna čuka)

1196

581/3

508

V. Jastrebac (V. Đulica )

1491

581/2

509

Stolovi

1375

530/3

510

Vidojevica (Bandera)

1155

582/1

511

Sokolovica (Sokolovac)

1260

581/4

512

Pasjača

971

582/3

513

Radan (Šopot)

1408

632/1

514

Kukavica (Vlajna)

1442

632/2

515

Goljak ( Grot)

1327

631/4

 

6

JUGOISTOČNA SRBIJA

 

 

601

Seličevica (V. Tumba)

903

582/4

602

Suva planina (Trem)

1809

583/3

603

Babička gora (Kriva buka)

1059

583/3

604

Kruševica (Vita kruška)

913

583/3

60 5

Belava (Krdašica)

946

583/4

606

Ostrozub

1546

633/1

607

Gramada (Vrtop)

1721

633/2

608

Čemernik (Vrlo osoje)

1638

633/3

609

Vardenik (V. Strešer)

1874

633/3

610

Besna kobila

1923

633/3

611

Milevska pl. (Krvavi kamik)

1738

633/4

612

Gloška planina (Mečit)

1756

633/4

613

Ruj

1704

634/1

614

Greben

1388

634/1

615

Vlaška planina (Panica)

1443

634/1

616

Rujan (Kalje)

968

682/2

617

Kozjak (Virovi)

1283

682/2

618

Široka planina (Kopljača)

1345

683/1

619

Dukat (Crnook)

1881

683/2

 

 

 

 

 

7

KOSOVO I METOHIJA

 

 

701

Hajla

2403

629/1

702

Mokra gora (Pogled)

2154

629/2

703

Žljeb, Rusolija

2381

629/2

704

Prokletije (Đeravica)

2656

629/3

705

Suva planina (Radopolje)

1751

630/1

706

Vranjevac (Stenjevac)

671

630/1

707

Grebnička pl.

733

630/3

708

Čičavica

1091

630/4

709

Goleš

1018

630/4

710

Drenica (Sumular)

1025

630/4

711

Koznica (Grbeš)

1230

631/4

712

Andrevačka pl. (Veternik)

1057

631/4

713

Žegovac (Plitkovit)

1070

631/4

714

Milanovac (Delo)

1042

680/1

715

Crnoljeva (Gradina)

1055

680/2

716

Gajrak (Goluša)

794

680/2

717

Jezerska pl.

1723

680/2

718

Žar-pl. (Ostrovica)

2092

680/2 i 3

719

Paštrik (Paštrik)

1986

680/3

720

Koritnik (Koritnik)

2393

680/3

721

Ošljak (Bivoli)

2212

680/4

722

Šar-pl. (Peskovi)

2651

680/4

 

KARTOGRAFSKI IZVORI – LITERATURA

 

Za pisanje Kataloga korišćene su:

•  Pregledno topografske i reljefne karte (1:500 000)

•  Topografske karte razmera: 1:200 000, 1:100 000 i 1:50 000 i

•  Vojna enciklopedija

Na pregledno-topografskim kartama PTK300 i PTK500 i reljefnoj karti RK500 prikazane su sve planine koje u topografskom smislu predstavljaju celinu.

Na topografskim kartama TK200 i TK100 planine su prikazane u horizontalama i ispisani nazivi ogranaka pojedinih složenijih planina i masiva, kao što su Jablanik i Medevednik na Povlenu.

Na TK50 i TK25 prikazani su pojedini grebeni i delovi planina (meštani ih zovu planinama, mada ti delovi ne predstavljaju posebnu planinu, jer nemaju sve elemente planine - prevoje, klisure itd.). U pojedinim opisima Rajac se ističe kao posebna planina, međutim u geografskom smislu Rajac je naziv predela na Suvoboru, čiji je vrh Rajac jedan od vrhova Suvobora. To isto važi i za neke od vrhova Povlena, Kopaonika, Svrljiških planina, Radan planine, Stare planine i mnogih drugih.

Rad društva pomažu:

Ko je na mreži: 230 gostiju i nema prijavljenih članova

Preporučujemo:

Popusti za članove:

JSN Epic is designed by JoomlaShine.com